MALI OGLASI

PRETRAŽI OGLASE

Tražite posao

VIDEO

 

 

 

 

IVICA SKOKIĆ: Slavonac koji svijetu otkriva tajne svemira

Korisnička ocjena: 5 / 5

Zvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivna
 

VALPOVO Posljednjih dana prosinca na svečanosti u Domu tehnike u Osijeku dodijeljena su godišnja priznanja Zajednice tehničke kulture Osječko-baranjske županije najboljim tehničarima.

Među dobitnicima visokog priznanja, Plakete Zajednice tehničke kulture OBŽ, koja se dodjeljuje pojedincima, pravnim osobama i organizacijama za iznimne rezultate ostvarene u prošloj godini, bio je i Valpovčanin dr. sc. Ivica Skokić, iz Astronomskog društva Anonymus Valpovo.

 

Od Osijeka preko Češke do Čilea

Ivica Skokić studirao je na Elektrotehničkom fakultetu u Osijeku i Prirodoslovnom fakultetu u Zagrebu, a početkom 2015., kao zaposlenik Astronomskog Instituta Ondejov Češke akademije znanosti, počeo je raditi na projektu Europskog južnog opservatorija (ESO, European Southern Observatory), pod vodstvom dr. sc. Romana Brajše, s Opservatorija Hvar, na razvoju opažanja Sunca s interferometrom ALMA (Atacama Large Millimeter/submillimeter Array) - jednim od najvećih i najskupljih astronomskih projekata u svijetu.

Među desetak eksperata

Da je nagrada doista otišla u prave ruke najbolje svjedoči podatak da je Ivica Skokić, koji trenutačno živi i radi u Zagrebu, a član je i jedan od osnivača Anonymusa, danas jedan od najcjenjenijih svjetskih astronoma. On je, naime, kao dio posebno odabranog međunarodnog tima sudjelovao u višegodišnjem projektu Atacama Large Millimeter/submillimeter Array. Riječ je o radioteleskopu koji čine 66 antena promjera 12 i 7 metara, a smješten je na 5000 metara u pustinji Atacama, u Čileu. To je jedan od najvećih astronomskih projekata čiji je cilj promatranje hladnog svemira s neviđenom rezolucijom. Dio vremena ALMA će se koristiti za opažanje Sunca, posebice kromosfere, bljeskova i filamenata, a desetak svjetskih eksperata, među kojima je i Ivica Skokić, uložili su u ALMI velike napore kako bi skupili što više rezultata u opažanju Sunca.

- ALMA je rezultat suradnje Europe, Sjeverne Amerike, Istočne Azije i Čilea, a njome upravlja Zajednički ALMA opservatorij (Joint ALMA Observatory, JAO), tijelo sastavljeno od predstavnika svih partnera. ALMA je radiointerferometar koji služi za promatranje i opažanje svemirskih objekata u području 84-950 GHz. Smješten je u pustinji Atacama u Čileu, kako bi se smanjio utjecaj vodene pare na opažanja. Antene se mogu razmještati na udaljenost od 150 metara pa sve do 16 kilometara, čime se mijenja razlučivanje i osjetljivost interferometra na strukture raznih veličina - pojašnjava dr. Skokić, dodajući da je ALMA dizajnirana prije svega kako bi opažala “hladan” svemir, od malih tijela Sunčeva sustava, preko zvijezda do udaljenih galaksija.

Skokić kaže i da su već s prvim opažanjima ostvareni izvanredni i revolucionarni rezultati poput snimka protoplanetarnog diska zvijezde HL Tauri. Da bi se moglo opažati takve slabe i udaljene objekte, detektori ALMA-e vrlo su osjetljivi poluvodički spojevi hlađeni na temperaturu od samo nekoliko stupnjeva iznad apsolutne nule. 

Hladan svemir i Sunce

Za razliku od većine drugih teleskopa koji su specijalizirani za pojedine vrste opažanja, ALMA je zamišljena kao svestran instrument koji je, uz slabašne objekte dubokog svemira, u stanju opažati i Sunce. Naime, antene na svojoj površini imaju mikroneravnine koje raspršuju toplinski dio spektra kako jake Sunčeve zrake ne bi uništile osjetljive detektore, a istovremeno fokusiraju mikrovalni dio spektra. Usto, elektroničkim se putem smanjuje osjetljivost detektora (tjerajući ih u ne-optimalni režim rada), kako ne bi došlo do saturacije signala.

- Važnost ALMA-e za promatranje i opažanje Sunca iznimno je velika zbog nekoliko razloga. Zračenje koje ALMA detektira termalno je zračenje iz tankog sloja atmosfere Sunca zvanog kromosfera koji povezuje nižu fotosferu s vrućom koronom. ALMA nam omogućava direktno mapiranje temperatura ovog slabo istraženog dijela Sunčeve atmosfere s visokom prostornom, vremenskom i spektralnom razlučivošću, dajući nam uvid u procese koji se tamo odvijaju, a imaju važnu ulogu u prijenosu energije iz središta Sunca prema okolnom prostoru. Time se nadamo bolje razumjeti prirodu i mehanizme odgovorne za Sunčeve bljeskove i izbačaje mase kako bismo na vrijeme mogli predvidjeti njihov utjecaj na Zemlju koji može biti snažan čak i na površini (primjerice 9-satni kolaps električne mreže u Quebecu, Kanada) - pojašnjava dalje Skokić.

- Moj posao u protekle dvije i pol godine bio je da kao član omanjeg međunarodnog tim stručnjaka osposobimo ALMA-u za regularna opažanja Sunca. Tim se sastojao od nekoliko stručnjaka iz Sjeverne Amerike, istočne Azije i Europe. Posao je uključivao prilagođavanje osjetljivosti detektora na optimalnu razinu za razne frekvencije pri opažanju Sunca, a istovremeno i za opažanje mnogo slabijih izvora poznatih karakteristika iz dubokog svemira, tzv. kvazara, koji nam služe za kalibraciju signala. Također je trebalo osmisliti i idealan raspored opažanja kalibratora i Sunca da bi praznog hoda bilo što manje, a sam instrument bio maksimalno iskorišten - dodaje Valpovčanin svjetskog glasa sa zagrebačkom adresom.

 

Medicinski nadzor

- U posljednje dvije i pol godine dva puta sam bio na opservatoriju u Čileu, u prosincu 2015., te u prosincu 2016. godine, kao jedini predstavnik solarnog tima iz Europe kako bismo proveli testiranje metoda koje smo prije osmislili. Rad se odvijao u Andama, na visini od 3500 metara, gdje se nalazi kontrolni centar, a imali smo i posjet samim antenama na 5000 metara. Zbog velike nadmorske visine, uvjeti rada su vrlo strogi i pod stalnom medicinskom prismotrom - kaže Skokić.

Od vlastitih doprinosa s te kampanje Skokić izdvaja rješenje problema loših slika sa samostalnih antena te softver za proračun koordinata za usmjeravanje antena. Kako je sve uspješno odrađeno, idućih mjeseci stvorene su mogućnosti za analizu dobivenih mjerenja kako bi se mogle fino namjestiti definirane procedure. Jedan dio tih testnih opažanja pušten je u javnost (Commissioning and Science Verification Data Release) u siječnju 2017. godine kako bi zainteresirani znanstvenici mogli početi s analizama. Usporedo s podacima objavljeno je i priopćenje za medije u kojem se obavještava javnost o prvim rezultatima opažanja Sunca s ALMA-om, što je bilo iznimno dobro medijski pokriveno u cijelom svijetu.

Lidija ANIČIĆ

 

 

 

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi

Imamo 734 gostiju i nema članova online

PROGNOZA VREMENA

giweather joomla module

DRUŠTVENE MREŽE

FacebookMySpaceTwitterDiggDeliciousStumbleuponGoogle BookmarksRedditNewsvineTechnoratiLinkedinRSS FeedPinterest
Pin It

KINO PROGRAM U LISTOPADU

  

 

MJESEC HRVATSKE KNJIGE U BELIŠĆU

 

MJESEC HRVATSKE KNJIGE U VALPOVU

 

 

   

 

 

 

Galerije fotografija

Ledom okovana rijeka (Dubravko Maričić)

Valpovački dvorac u zimskoj noći

Bajkovita Istra   (Maja Kraljik)

Boje jeseni u Valpovu

 

 

 

Forthuber
Agencija za nekretnine
Brzi i pouzdani!
PCV i ALU stolarija, završni radovi u građevinarstvu