MALI GRAD ZA VELIKI LJETNI DOŽIVLJAJ: PROGRAM

  

VIDEO

 

 

 

 

I Bog rekne: „Laku noć, Slavonijo!“

Mladi povjesničar Mihael Sučić nedavno je ustrojio vlastiti blog pod nazivom Šegrtski zapisi.

 

Valpovštini.info ponudio je objavu svojih zapisa koje ćemo objavljivati povremeno, bez uredničkih intervencija, onako kako su zapisani u originalu, što ne znači da  bezuvjetno podržavamo iznesene stavove.

I Bog rekne: „Laku noć, Slavonijo!“

Unatoč drugoj božjoj zapovijedi - Ne izusti imena Gospodina, Boga svoga, uzalud! – ljudi često koriste izraze kao uhvatiti Boga za bradu, sila Boga ne moli pa tako i gdje je Bog rekao laku noć.

S izrazom se Gdje je Bog rekao laku noć često misli na neki zaostali kraj ili jednostavno na zabit. Nažalost, ljudi sve više koriste taj pojam za Slavoniju! Najčešće ljudi koji dolaze iz drugih krajeva, pretežito iz Zagreba, zagrebačke uže okolice, obalnog dijela Dalmacije i Istre. To često iritira Slavonke i Slavonce kada moraju slušati, zar ne?

Ajmo malo o brojkama. Područje Hrvatske koje danas smatramo Slavonijom obuhvaća 5 (PET) županija – Virovitičko-podravsku, Požešku, Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku i Vukovarsko-srijemsku. To su županije koje imaju ukupno 12 486 kvadratnih kilometara ili 22% ukupne površine Republike Hrvatske!

Zašto ljudi iz nabrojanih krajeva Lijepe naše misle za 1/5 Hrvatske da je zaostala, odnosno da izgleda „drugačije“, „zabitije“ nego Metropola ili lijepi naš Jadran suncem i morem okupan? Možda jer nisu naučili na slavonske starinske kuće s dugačkim trijemovima koje se i dan danas mogu pronaći, vidjeti u mnogobrojnim selima?

Možda jer nisu naučili na sela koja se nalaze unutar šuma gdje nestaje mogućnost povezivanja i dopisivanja s ljudima iz Zanzibara, gdje nestaje globalizam jer nema uvjeta za ovisnost 21. stoljeća – internet?

Možda zbog malograđanštine i straha od novoga, drugačijega koji se ne temelji na asfaltu nego na oranici, livadi i pašnjaku?
A možda jer se kroz medije svake godine govori, napominje da taj i taj postotak mladih i starih odlazi iz Slavonije za Dalmaciju i Istru tijekom ljetnih mjeseci, a za Njemačku, Austriju, Švicarsku i obećani otok Irsku (njegov „katolički“ da se razumijemo). I još kada se prikažu stare, tradicionalne kuće zarobljene u korov i „partizanku“ s natpisom za prodaju dobijemo gotov medijski proizvod o zapuštenoj i zaostaloj Slavoniji.

Još kada tijekom predizborne kampanje većina medija samo govori o Metropoli i gdje kojem gradu i gradiću diljem Lijepe naše „zabija se još jedan čavao u lijes Slavonije“ koji čine rijeke Drava, Dunav i Sava. Rijeke za koje se još u 19. stoljeću osmišljavalo i pravilo planove za navodnjavanje zlatne slavonske ravnice. Naravno, ne smijemo zaboraviti niti naš dio Baranje i Srijema koji sam (ne)svjesno stavio pod pojam Slavonije, a za što itekako imaju zasluge „naši“ političari 19. i 20. stoljeća, to jest „naše“ politike.

Dok su se zadnjih desetljeća 19. stoljeća pravili planovi za navodnjavanje Slavonija je ušla u novo stoljeće s 271 poduzećem u kojemu je radilo 23 604 radnika. U isto je vrijeme u Zagrebu i okolici bilo 145 poduzeća s 11 033 radnika (I. Karaman-Iz prošlosti Slavonije: studije o društvenoj i gospodarskoj povijesti 18.-20. st). Pod pojmom okolica mislim na prostor prstena oko Zagreba od Karlovca preko Petrinje, Siska, Daruvara, Bjelovara pa sve do Koprivnice, Varaždina i Krapine. Zašto okolica? Bez omalovažavanja nabrojanih gradova i prostora samo skrećem pozornost na centralizaciju koja vlada Hrvatskom, a koja proizlazi iz svakodnevnih migracija radnika, seljaka i učenika u Zagreb iz navedenih krajeva. 



Slavonija je prije tih stotinjak godina bila oaza za ljude. Dolazili su u nju iz Dalmacije, Like i Hercegovine željni „meda i mlijeka“. Ne smijemo zaboraviti niti na migracije iz Hrvatskog zagorja i Prigorja koje su bile organizirane nakon protjerivanja na desetke tisuća Nijemaca sredinom 20. stoljeća. Sve su nabrojane migracije u bogatu Slavoniju uzrokovale fenomene poput sela Cret u kojemu žive Dalmatinci i Zagorci koji su osmislili zanimljiv naziv za svoj nogometni klub – Hajdin.

U manje je od pola stoljeća Slavonija postala od zemlje meda i mlijeka zemlja stalnih autobusnih linija za bolji zapadni europski svijet koji se sve više predstavlja u medijima kao dio naše planete koji više ne igra važnu vojnu i političku ulogu. Pregaziše ga nekadašnje kolonije, kolonije od prije pola stoljeća-stoljeća. Ne brojeći SAD i Rusiju čije su elite još od Petra Velikog u tom zapadnom europskom svijetu vidjele uzora.

I zato možda ljudi iz Zagreba, zagrebačke uže okolice, obalnog dijela Dalmacije i Istre imaju pravo kada kažu za Slavoniju – gdje je Bog rekao laku noć.

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi

PROGNOZA VREMENA

giweather joomla module
FacebookTwitterGoogle BookmarksLinkedinRSS FeedPinterest
Pin It

TEST 2

TEST 2

Forthuber
Agencija za nekretnine
Brzi i pouzdani!
PCV i ALU stolarija, završni radovi u građevinarstvu