O G L A S I

PRETRAŽI OGLASE

Tražite posao

VIDEO

 

 

 

 

            

Gospodarski potencijal kojemu je potreban povijesni osvrt

Korisnička ocjena: 5 / 5

Zvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivna
 

 

Na području od Petrijevaca preko Valpova, Belišća i Bistrinaca pa sve do Podgajaca Podravskih, Svetog Đurđa i Donjeg Miholjca susrećemo se s nazivima kao što su Mrtvača, Stara Drava i Jugovača. 

Slika 1. Dravska obala (Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljeća)

Što nam ti nazivi govore, koji je njihov gospodarski potencijal i njihov položaj u široj slici gospodarskog razvoja Valpovaštine i Miholjštine možemo otkriti pomoću povijesti, odnosno metoda povijesne discipline koja se naziva povijest okoliša (ekohistorija).

Neovisno o tome jeste li strastveni dravski, karašički i vučićki ribič ili možda zaljubljenik i svakodnevni, tjedni ili mjesečni šetač uz naše rijeke i šume sigurno ste posjetili neko od mjesta koja se u narodu nazivaju Stara Drava, Mrtvača, Mrtvica ili možda Jugovača. Trenutačno se uz desnu (slavonsku, „našu“) dravsku obalu može primijetiti desetak močvara, odnosno bara koje su prije bile dio dravskog toka. U isto se vrijeme na lijevoj (baranjskoj) obali može primijetiti barem duplo više močvara. Nameće se jednostavno pitanje – zašto – odgovor nam donose ekohistorijski procesi dugog trajanja koji utječu na sve okolišne faktore pa tako i na rijeku Dravu. O spomenutoj tematici koja će se u nastavku ukratko objasniti, kao što su problematike rijeke Drave i okolnih močvara uskoro možete čitati u knjizi Počeci habsburške Valpovštine (autor Mihael Sučić, nakladnik Ogranak Matice hrvatske u Valpovu).

Promatrajući zemljovide koji su nastali tijekom 18. stoljeća možemo uočiti veću raširenost šuma na lijevoj (baranjskoj) nego na desnoj (slavonskoj) obali od Petrijevaca preko Valpova i Šokac Miholjca (Donji Miholjac) do Moslavine (Podravska Moslavina). Šume su zbog nedovoljno razvijenog šumarstva, to jest nedovoljnog znanja i tehničkih uvjeta lokalnog stanovništva za kultiviranje šuma bile plodno tlo za širenje vodenih površina od strane Drave tijekom sezonskih poplava. Također, gdje su se prvo širile vodene površine s vremenom su se na tome području širile i šume, a sve zbog nedostatka melioracijskih sposobnosti spomenutog stanovništva pa i upravnog osoblja na čelu s upraviteljem i barunom. Raširenost šuma i vodenih površina (močvara) utjecala je na položaj naselja na lijevoj i desnoj obali Drave. Budući da, kako je već spomenuto bila veća raširenost šuma i močvara na lijevoj nego na desnoj obali naselja su na desnoj obali nerijetko uz Dravu poput Narda, Bistrinaca, Podgajaca Podravskih, Svetog Đurđa i Donjeg Miholjca već tijekom 18. stoljeća. Na to nisu utjecali samo podignuti nasipi nego i visina obale. Lijeva (baranjska) dravska obala bila je niža od desne (slavonske) obale. Zapravo je visina obale utjecala na sve opisane okolnosti i procese tijekom 18. pa i 19. stoljeća.

Spomenuti su nasipi bili početak melioracijskih djelovanja od strane valpovačke vlastelinske uprave od druge polovice 18. stoljeća uz rijeku Dravu (uz rijeku Karašicu kod Petrijevaca nalaze se nasipi već od 1730-ih godina). Njihov nam položaj dočarava koje su dijelove oranica, livada i pašnjaka stanovnici pojedinih naselja u suradnji s upravom „dali“ rijeci Dravi i njezinim pritocima. Na takav nam način pokazuju da su razumjeli i da je Drava, kao i bilo koja druga rijeka živi organizam koji se širi, odnosno diše. Iz toga razloga možemo reći da su osamnaestoljetni stanovnici Bistrinaca, Podgajaca, Miholjca i naposljetku Gata živjeli u suživotu s rijekom Dravom i močvarama. Potonje su nastajale i zbog širenja, ali i zbog dravskog uzmicanja. Tijekom višegodišnjeg uzmicanja pojedini bi meandar postao otkinuti od matičnog dravskog toka, odnosno postao bi močvara. Jedna je od takvih najdugovječnijih močvara Jugovača koja se nalazi između Gata i Bistrinaca. Ona se za razliku od većine drugih močvara ili jezera konstanto pronalazi u povijesnim izvorima od prve polovice 18. stoljeća pa sve do današnjeg dana kada uz nju već danas možete prošetati. Stalni pa i povremeni posjetioci Drave i Jugovače mogu primijetiti da se rijeka Drava svake godine širi prema Jugovači (nekada bliže nekada dalje). 

Slika 2. Močvara Jugovača (Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljeća)

Opisani primjer, kao i širi kontekst govori kako su rijeke živi organizam koji mora disati (plaviti i uzmicati), a čija se vodena moć itekako može iskoristiti u poljoprivredi. O tome dosta mogu reći i povjesničari okoliša jer je današnje širenje rijeka višestoljetni proces koji se sezonski ponavlja i svako čovjekovo djelovanje oko rijeke bez povijesnog osvrta može završiti s velikom štetom. Sjetite se samo posljedica uzrokovanih djelovanjem rijeke Save prije nekoliko godina pa zapravo i svake godine u središnjoj Hrvatskoj. Primjer je Jugovače samo jedan u nizu primjera dravskog djelovanja i potencijala za šire navodnjavanje na prostoru današnje Valpovštine i Miholjštine, ali svakako poseban jer se na njemu mogu uočiti najmanje promjene u zadnjih 350 godina.

 

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi

PROGNOZA VREMENA

giweather joomla module

DRUŠTVENE MREŽE

FacebookMySpaceTwitterDiggDeliciousStumbleuponGoogle BookmarksRedditNewsvineTechnoratiLinkedinRSS FeedPinterest
Pin It

TEST 2

TEST 2

Forthuber
Agencija za nekretnine
Brzi i pouzdani!
PCV i ALU stolarija, završni radovi u građevinarstvu