MALI OGLASI

PRETRAŽI OGLASE

Tražite posao

VIDEO

 

 

 

 

Valpovo – središte od stoljeća 14.

Korisnička ocjena: 5 / 5

Zvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivna
 

Kada prolazite pored zgrade DVD-a Valpovo možete ugledati građevinu koja ponosno stoji već „sedam i kusur“ stoljeća.

Nju se često u narodu, ali i literaturu zove „turska“ kula iako gradnja nema veze s osmanskom vlasti i vojskom. Taj se pojam „tursko“ često koristi za nešto što se u narodu ne može datirati s određenom preciznošću. Slično je i s pojmom „rimsko“. Kada se proučava građevina s fotografije na temelju povijesnih izvora možemo ju slobodno nazvati „Morovićeva kula“ prema njegovom graditelju ili bolje rečeno gospodarima-graditeljima iz obitelji Morović. Obitelji koja je došla na prostor Valpova i okolice koncem 14. stoljeća kada „Valpovo doživljava renesansu… Izaslanik Pečuškog kaptola prema želji kralja Sigismunda 1397. godine postavio je mačvanskog bana Ivana Morovića na čelo posjeda Valpovo i Nadasd sjeverno od Drave. Tim je činom stekao pravo sudbenosti, crkvenog patronata, ubiranja poreza na sajmovima tjednim i mjesečnim, prevozarine i mostarine na rijekama Dravi, Karašici i Vučici, pravo korištenja zemljišta, livada, pašnjaka, šuma, vinograda, potoka, ribnjaka i mlinova.

Nakon nekoliko godina izbivanja zbog mnogobrojnih vojni sa svojom obitelji dolazi u Valpovo. Na temelju iskustva koje je stekao na drugim posjedima, zaključio je da razgraničenja posjeda nisu jasno određena. Iz tog je razloga zamolio kralja Sigismunda da Pečuški kaptol i kraljev opunomoćenik ponovno obiđu područje između rijeka Drave i Vuke. U prvim mjesecima 1400. godine sastali su se kraljev opunomoćenik Andrija de Pócse i svećenik Stjepan u ime Kaptola. Oni su u zimskim mjesecima razgledavali posjed. Prema trenutačnim istraživanjima u arhivima sačuvan je izvještaj o sjevernoj granici. U njemu se navodi da granica ide sjeverno od Drave. Točnije, graniči s naseljima Beremendom, Petardom (Baranjsko Petrovo Selo) i šumom Rekaš. Iz dosad navedenog vidljiva je želja jednog zemljišnog gospodara za rješavanjem određenih problema koje je uočio nakon dolaska na novodobiveni posjed.

Uzimajući u obzir da je Valpovo za razliku od njegova rodnog Srijema i Morovića bilo na boljem prometno-strateškom položaju prema Pečuhu, Budimu i Višegradu (tri što crkvena što civilna središta srednjovjekovnog „Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva“, odnosno „Zemalja krune Svetog Stjepana“), ne treba čuditi da je južno od naselja Valpovo počeo graditi utvrdu. Gradnja je započela početkom 15. stoljeća gdje se danas nalazi dvorac, a u sklopu kojega se nalazi i najočuvaniji dio neke srednjovjekovne fortifikacije – valpovačka kula. Pet, šest desetljeća ranije, odnosno 1344. godine u jednoj se od isprava vezanih uz bosanski kaptol, tada već smješten u Đakovu, navodi Gradište (Gradisca) koje je bilo smješteno uz Karašicu. Taj se toponim spominje već 1251. godine, ali ne više nakon spomenute isprave iz sredine 14. stoljeća. Prema povjesničaru Danijelu Jelašu takve se vrste toponima najčešće javljaju uz utvrde. Možemo doći do pretpostavke da se prostor Gradišta najvjerojatnije s nekom drvenom utvrdom nalazio negdje blizu današnjeg dvorca i da su baš ostaci te utvrde ili sjećanje na tu utvrdu i dobar položaj nagnali Morovića na gradnju utvrde blizu Karašice, možda čak i na istom mjestu. Uz dobar su položaj i provale osmanske vojske i saveznika potaknule gradnju, kao i seljenje obitelji u valpovačku utvrdu. Što se tiče gradnje i nadogradnje spomenute utvrde, ona se odvijala u nekoliko navrata. Tlocrt utvrde bio je nepravilni izduženi trokut s visokom kulom u sklopu vanjskih zidova sa sjeverne strane, kako dvorac izgleda i sada. Prema tada uobičajenim pravilima gradnje iskopan je i veliki jarak preko kojega se prelazilo u utvrdu pokretnim mostom. Taj je jarak dobivao vodu iz obližnje rijeke Karašice. Uz potonji se jarak, tj. opkop i korito Karašice pa i Jadice čije se korito sada nalazi između dvorca Valpovo i zgrade vrtića i Crvenog križa može doživljavati kao svojevrsna obrana utvrde nizinskog oblika Wasserburg, odnosno vodene utvrde (burg). Proučavajući literaturu, mnogobrojni autori napominju da je to bila jedna od najvećih utvrda na prostoru između rijeka Drave, Save i Dunava. Kako je ta utvrda izgledala u srednjem vijeku, nemamo dostupnih prikaza, ali zato ih imamo iz kasnijih razdoblja. Da bi se sagradila takva utvrda, trebalo je nekoliko desetljeća. Prije svega zbog nabave materijala, ali i zbog vojnih i političkih problema u koje je ulazio Ivan Morović. Uzimajući u obzir već navedene vojne i političke okolnosti koje su bile prožete odnosom s osmanskom vojskom i plemićima iz Bosne južno i jugoistočno od Valpova, prvenstveno se fokusirao na svoje trgovačke veze iz zapadnih krajeva. Na temelju tih veza nabavljao je mnogobrojan i raznovrstan materijal riječnim putom Dravom ili kopnenim putom preko Budima i Pečuha do Valpova. Pretpostavlja se da je utvrda završena u prvoj polovici 1430-ih godina, a pritom je zanimljivo spomenuti da se spominje kao castrum Walpo 1438. godine.“ (Mihael Sučić, Počeci habsburške Valpovštine, Ogranak Matice hrvatske u Valpovu, 2017., 45-47. str.)

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi

PROGNOZA VREMENA

giweather joomla module

DRUŠTVENE MREŽE

FacebookMySpaceTwitterDiggDeliciousStumbleuponGoogle BookmarksRedditNewsvineTechnoratiLinkedinRSS FeedPinterest
Pin It

TEST 2

TEST 2

Forthuber
Agencija za nekretnine
Brzi i pouzdani!
PCV i ALU stolarija, završni radovi u građevinarstvu