MALI OGLASI

PRETRAŽI OGLASE

Tražite posao

VIDEO

 

 

 

 

VELIKAN KOJI JE SAČUVAO VALPOVAČKE ŠUME: Danhelovsky je sprječavao eksploatiranje hrastovine

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 

VALPOVO/DONJI MIHOLJAC Prolazeći kroz stare slavonske šume u Valpovštini i Miholjačkom kraju, malo tko ne ostane impresioniran njihovom ljepotom i grandioznošću kakvu se malo gdje može susresti.

No, nažalost, čak je i lokalnoj javnosti (osim šumarskih stručnjaka) slabo poznato da je temelje za postojeće stanje u 19. stoljeću postavio jedan velikan - Adolf Danhelovsky!

Prvi zakon o šumama

Kako u Valpovačkoj baštini i Valpovačkom godišnjaku navodi njegov urednik Stjepan Najman, “Adolf Danhelovsky (1825. - 1902.) spada u red najistaknutijih hrvatskih šumara u 19. stoljeću, a gotovo cijeli svoj radni staž proveo je kao šumarski stručnjak na valpovačkom veleposjedu. Zahvaljujući Danhelovskom, šume valpovačkog vlastelinstva bile su održavane prema najboljim europskim standardima, što je u počecima intenzivne eksploatacije šumskog bogatstva, tijekom druge polovice 19. stoljeća, valpovačkom veleposjedu donosilo veliku financijsku korist.”

Najman navodi i da je u vrijeme kada je Danhelovsky vodio brigu o šumama valpovačkog vlastelinstva šumarska struka u Austro-Ugarskoj Monarhiji bila pod intenzivnim utjecajem brojnih modernizacijskih procesa, a taj je utjecaj postao vidljiv tijekom neoapsolutističkih modernizacijskih reformi, koje su utjecale i na šumsko zakonodavstvo. Tako je austrijskim zakonom o šumama iz 1852. određeno preciziranje gospodarskih planova i osnova, u kojima se moralo točno utvrditi kako se i koliko smije sjeći u određenim šumama. Takav je pristup šumama doveo do izgradnje danas vrlo popularnog koncepta održivog razvoja, koji svoj idejni početak ima u održivoj brizi o šumama.

Šumari znaju da je zakon iz 1852. zapravo prvi moderni zakon o šumama u Austro-Ugarskoj Monarhiji, a u Hrvatskoj je bio na snazi od 1858. godine. Konceptom održivog razvoja pokušalo se osigurati očuvanje šuma, jer se uvelo načelo trajnosti šuma, koje je osiguravalo permanentnu obnovu šuma.

No taj modernizacijski zamah u šumarstvu ne bi bio moguć bez stručnog školovanja i usavršavanja šumara, koji su svoja znanja počeli primjenjivati u šumarskoj praksi tijekom druge polovine 19. stoljeća, a među njima se posebno isticao upravo Danhelovsky, piše Najman.

Modernizacija

Hrvatsko šumarsko društvo na svojim ga stranicama i danas ističe kao zaslužnog za sređivanje šumarsko-trgovačkih prilika u Slavoniji, gdje je sprječavao neracionalno eksploatiranje slavonskih hrastika te bio najkompetentniji stručnjak za problematiku iskorištavanja hrastovine za dužicu. U enciklopediji Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža”, gdje je također dobio zasluženo mjesto, taj njegov uspjeh pripisuju i velikom utjecaju koji je imao u cijeloj Europi, “zahvaljujući plodnomu znanstveno-stručnomu radu i mnogobrojnim člancima objavljenima u glasilima izvan hrvatskih granica, koji su pozitivno utjecali na šumarsku politiku ondašnjeg austrougarskog režima”.

Kao glavni urednik knjige “Domänen Valpo und Dolnji Miholjac in Slavonien”, iz 1885. godine, ostavio je vrlo vrijedne zapise jednog vremena opisavši tadašnje cjelokupno Vlastelinstvo Valpovo.

Lidija ANIČIĆ

 

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi

PROGNOZA VREMENA

giweather joomla module

DRUŠTVENE MREŽE

FacebookMySpaceTwitterDiggDeliciousStumbleuponGoogle BookmarksRedditNewsvineTechnoratiLinkedinRSS FeedPinterest
Pin It

Forthuber
Agencija za nekretnine
Brzi i pouzdani!
PCV i ALU stolarija, završni radovi u građevinarstvu