VALPOVO Valpovački park prirodni je biser Slavonije i ponos našega grada. Na razne načine prirodnu i kulturnu baštinu Valpova njegujemo i  čuvamo za našu djecu.

I ovog proljeća, ali i za nadolazeću jesen planirana je sadnja većeg broja stabala u samom Parku i po ulicama našega grada koji je oduvijek odisao zelenilom i prirodnim ljepotama.

Park oko dvorca Prandau-Normann u Valpovu ubraja se u najvrjednije povijesne parkove u Hrvatskoj. Njegov nastanak veže se uz početak 19. stoljeća. Dio barokne park-šume i lovište Zvjerinjak, tada je preoblikovan i spojen u pejzažni perivoj koji zauzima površinu od gotovo 30 ha i sastavni je dio urbane sredine grada Valpova.

Park je prvi put zaštićen 1958. godine kao prirodna rijetkost. Spomenikom prirode, odnosno spomenikom parkovne arhitekture, proglašen je 1961. godine.

Danas je to jedinstven spomenik pejzažne barokne arhitekture i romantičarske parkovne arhitekture u Hrvatskoj. Lovački parkovi sa zvjezdastim raskrižjem bili su standardan sadržaj europskih baroknih parkova. Valpovačka zvijezda starija je i od zvijezde u zagrebačkom Maksimiru nastale 1787. godine. Uz barokni koncept uređenja u krajolik parka implementirani su elementi karakteristični za engleske perivoje, velike livade i zanimljivi vidici. Oba elementa vrlo su rijetka u hrvatskoj perivojnoj baštini.

Stilski i prostorno u okviru parka prepoznajemo četiri cjeline: park oko dvorca, park-šuma, park između dvorca i vodotoka Jadice i na kraju park između Jadice i park-šume.

Dendrološkom analizom iz 1988. godine u parku i perivoju evidentirane su brojne autohtone i egzotične biljne vrste. Utvrđena je i dominacija bjelogoričnih biljnih jedinki i vrsta, a brojnošću se posebno ističu hrast lužnjak, običan grab, poljski jasen, klen, malolisna lipa i srebrnolisna lipa. Od starijih stabala svakako treba istaknuti stablo ginka  staro oko 120 godina, monumentalna stabla platana i stablo crvene bukve.

Kroz različita razdoblja park je prolazio kroz bolja i lošija vremena, a

prije četiri godine kroz projekt Parkovni biseri Slavonije načinjen je geoinformacijski sustav zelenila, odnosno baza podataka o sadržaju zelenila pod nazivom Zeleni katastar. Svakome je dostupan na poveznici https://gisparkvalpovo.prehnit.hr/  gdje je vidljivo označeno svako stablo u parku, s opisom, izmjerama i predviđenim aktivnostima na zaštiti.

U ožujku ove godine Grad Valpovo je radi revitalizacije perivoja i uklanjanja opasnosti koje su vremenom nastale, pokrenuo izradu novog stručnog Elaborata za potpunu obnovu parka.

Na inicijativu gradonačelnika Matka Šutala održan je sastanak s predstavnicima Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, Upravnog odjela za zaštitu okoliša Osječko-baranjske županije i Javne ustanove Agencije za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko-baranjske županije.

Nakon sastanka i obilaska perivoja i parka donesen je zaključak da će se pokrenuti revitalizacija, odnosno obnova valpovačkog parka.

Prva faza obuhvaća izradu Elaborata koji će između ostalog obuhvatiti obilježavanje i snimanje pozicija stabala te prijedloge mjera njege i sanacije istih te sadnje novih stabala kako bi se park u potpunosti obnovio.

Elaborat izrađuje doc. dr. sc. Alka Turalija, nastavnica i stručnjakinja za krajobraznu arhitekturu i hortikulturu s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek što će zacijelo rezultirati stanovitim izmjenama u odnosu na prethodni elaborat, zbog klimatskih promjena. Također, treba naglasiti da je valpovački  Park prvi put zaštićen 1958. godine kao prirodna rijetkost. Spomenikom prirode, odnosno spomenikom parkovne arhitekture, proglašen je 1961. godine.

Iako je Grad Valpovo formalno vlasnik Parka njime upravlja Javna ustanova Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko-baranjske županije, bez čije se dozvole u Parku, doslovce, ne smiju poduzimati nikakve radnje.

Paralelno s izradom spomenutog elaborata se uklanjaju stara i bolesna stabla koja ugrožavaju šetače, a struka definira točne mikrolokacije i autohtone vrste za sustavnu zamjensku sadnju.

U samom Valpovačkom parku te u njegovoj neposrednoj blizini planirana je i započeta sadnja značajnog broja novih stabala kroz nekoliko ključnih projekata.

U sklopu kapitalnog ekološkog projekta „Green River Bed” (Zeleno korito rijeke), odobrenog u lipnju 2026. godine, planirana je sadnja 100 novih stabala unutar samog Valpovačkog perivoja. Uz to, projekt obuhvaća sadnju još 505 stabala i preko 7000 grmova u okolnim gradskim ulicama.

Kao što je naglašeno, odabir vrsta za sadnju unutar samog Valpovačkog parka strogo je definiran njegovim statusom zaštićenog spomenika parkovne arhitekture. Budući da se radi o povijesnom engleskom pejzažnom perivoju, sadnja se dijeli na dvije ključne kategorije: Autohtone (domaće) vrste koje čine najveći dio zamjenske sadnje kako bi se očuvala izvorna struktura barokne park-šume i kasnijeg romantičarskog perivoja, u koje se svrstavaju Hrast lužnjak povijesna osnova okolnih šuma i samog parka, Javor klen – statistički najzastupljenije stablo u perivoju, zbog čega se njegova populacija sustavno obnavlja, Poljski jasen  – sadi se na nižim, vlažnijim dijelovima perivoja bliže potoku Jadici, Obični grab i veza (bijeli brijest).

Drugu kategoriju čine povijesne egzotične vrste koje su unesene u doba plemića Prandau-Norman). Naime, Valpovački perivoj je u 19. stoljeću bio poznat po sakupljanju rijetkih svjetskih vrsta. Nova sadnja na točno određenim soliterima (istaknutim travnjacima) uključuje: Ginko – zaštitni znak Valpova. Nova stabla dobivaju se izravnim kloniranjem i cijepljenjem plemki s postojećeg stoljetnog valpovačkog ginka, Platana – obnavljaju se povijesne vizure monumentalnih platana koje su pretrpjele oštećenja, Japanska sofora  i dudovac – vrste koje su izvorno donesene iz Azije i čija se prisutnost održava.

Uz sam rub perivoja i uz okolne prometnice sadi se i javor mliječ kroz popratne ekološke projekte. Sva se sadnja provodi na temelju smjernica stručnog elaborata kako se ne bi narušio povijesni zvjezdasti raspored staza.

Šetnja Valpovačkim parkom

Svoju neslužbeni titulu zelenog grada Valpovo gradi i štiti i kroz druge projekte. Već ranije, kroz projekt „Valpovački zeleni trokut”, na potezu koji spaja uži centar s perivojem (istočna strana Trga kralja Tomislava i Osječka ulica) posađeno je 30 novih stabala. Cilj je proširenje urbanih drvoreda i smanjenje emisija CO₂ na kritičnim prometnim točkama.

Kroz posebnu suradnju sa stručnjacima provode se aktivnosti uzimanja plemki i kloniranja (kalemljenja) stoljetnih stabala ginka i platane iz perivoja. Time se osigurava da buduće generacije stabala u parku budu izravni genetski potomci izvornih, povijesnih primjeraka.

Turistička zajednica Grada Valpova kroz Projekt „Hrvatska prirodno tvoja”: locirala je i posadila sadnice javora mliječa uz prometnice u blizini perivoja s ciljem smanjenja ugljikova otiska turista.

U tom kontekstu treba spomenuti i „Pilot projekt razvoja zelene infrastrukture i/ili kružnog gospodarenja prostorom i zgradama Grada Valpova“  u cijelosti financiran bespovratnim sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., kroz koji se u Valpovačkom parku izvodi obnova poučno-tematskih staza i šetnica sa završnim slojem stabilizerom. Zato je u tijeku provođenja radova, povremeno ograničeno kretanje kroz park, ali kad sve bude gotovo, Valpovački će park bljesnuti u svojoj punoj raskoši.